Ispravka vrednosti i otpis potraživanja predstavljaju rashode koji se priznaju u poreskom bilansu za potrebe utvrđivanja poreza na dobit pravnih lica, pod uslovima propisanim Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Sl. glasnik RS”, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 91/2015 – autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017, 95/2018 i 86/2019 i 153/2020) – ZPDPL.

Nenaplaćeno, odnosno problematično potraživanje može predstavljati rashod kojim se umanjuje poreska obaveza poreskom obvezniku, ako su ispunjeni uslovi propisani članom 16. ZPDPL-a.

Ispravka vrednosti potraživanja predstavlja korekciju nominalne vrednosti potraživanja do iznosa za koji poreski obveznik procenjuje da potraživanje može biti naplaćeno. Stoga, ispravka potraživanja se vrši kada poreski obveznik i dalje očekuje da će naplatiti potraživanje, ali takođe očekuje da neće moći naplatiti celokupan iznos potraživanja. Za razliku od ispravke potraživanja, otpis je trajno obezvređenje potraživanja. Tada poreski obveznik smatra da je izvesno da neće moći da naplati potraživanje.

Ispravka vrednosti i otpis potraživanja umanjuju poresku osnovicu na koju se obračunava porez na dobit pravnih lica. Ispravka vrednosti i otpis potraživanja se ZPDPL-om tretiraju kao rashodi u poslovnom bilansu. Stoga, njima se umanjuje poreska obaveza, jer se tada umanjuje poslovni rezultat (dobit) koji poreski obveznik ostvari u toku poreskog perioda.

Poreski obveznik mora ispunjavati navedene uslove kumulativno, u suprotnom mu otpisano potraživanje neće biti priznato u poreskom bilansu kao rashod.

Poverilac može izvršiti ispravku vrednosti potraživanja i iskazati je kao rashod u poreskom bilansu ako je od roka za naplatu, odnosno realizaciju potraživanja, do kraja poreskog perioda prošlo najmanje 60 dana. Međutim, da bi se rashod iskazan po osnovu ispravke vrednosti pojedinačnog potraživanja trajno priznao, poverilac mora da ispunjava uslove propisane za otpis potraživanja u poreskom periodu u kom vrši otpis tako ispravljenog potraživanja.

Da bi mogao trajno da otpiše potraživanje za poreske svrhe, poreski obveznik mora da snosi troškove sprovođenja pravnih radnji iz 16. stav 1. tačka 3. ZPDPL radi naplate otpisanih ili ispravljenih potraživanja koja su mu bila priznata kao rashod u poreskom bilansu (da snosi takse i troškove konkretnog postupka koji je pokrenuo protiv dužnika). U suprotnom će poreski obveznik biti dužan da iznose otpisanih i/ili ispravljenih potraživanja uključi u osnovicu poreza na dobit pravnih lica.

Poreski obveznik može očekivati da će celokupan iznos gubitka moći da koristi za umanjenje svoje poreske obaveze. Gubitak kao rashod će biti priznat u iznosu koji je iskazan u bilansu uspeha poreskog obveznika, i to u poreskom periodu u kome je izvršeno ustupanje tih potraživanja, u skladu sa članom 16a. stav 1. ZPDPL.

Izmena PDV osnovice u ovom slučaju je uređena Zakonom o porezu na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 72/2019 i 8/2020 – usklađeni din. izn. i 153/2020) – ZPDV i Pravilnikom o načinu izmene poreske osnovice za obračunavanje poreza na dodatu vrednost (“Sl. glasnik RS”, br. 86/2015).

PDV obveznik može samo u dva slučaja da umanji svoju PDV obavezu za iznos nenaplaćenih ili delimično naplaćenih potraživanja, u skladu sa članom 21. stav 5. ZPDV:

1. pravnosnažne odluke suda o zaključenom stečajnom postupku, ili
2. overenog prepisa zapisnika o sudskom poravnanju.

Ustupanje potraživanja uz naknadu je oslobođeno od PDV-a bez prava na odbitak prethodnog poreza. Stoga, obveznik PDV-a koji proda svoje novčano potraživanje ne obračunava PDV, pri čemu taj prodavac potraživanja nema pravo na odbitak prethodnog poreza po tom osnovu.

Ispravka vrednosti i otpis potraživanja su uređeni ZPDPL, kao i Pravilnikom o načinu priznavanja, vrednovanja, prezentacije i obelodanjivanja pozicija u pojedinačnim finansijskim izveštajima mikro i drugih pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, br. 89/2020).

Ispravka vrednosti i otpis potraživanja predstavljaju način obezvređivanja potraživanja koje poreski obveznik ima prema drugim licima. Oni se sprovode prema računovodstvenim pravilima kojima se uređuje način na koji se potraživanja priznaju i vrednuju u finansijskim izveštajima poreskog obveznika. Tako, kratkoročna potraživanja se procenjuju po nominalnoj vrednosti, umanjenoj indirektno za procenjeni iznos verovatne nenaplativosti potraživanja (ispravka vrednosti potraživanja), a direktno ako je nemogućnost naplate izvesna i dokumentovana (otpis potraživanja).

Ilustrativno, za način knjiženja ispravke vrednosti i otpisa potraživanja, na primer moguće je videti informacije na Internet sajtu računovodstvene agencije Aktiva.

Lice koje je obveznik poreza na dobit pravnih lica može da koristi otpis i ispravku vrednosti potraživanja kao rashod u poreskom bilansu za porez na dobit pravnih lica. U pitanju je privredno društvo, preduzeće, ili drugo pravno lice koje je osnovano radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti. Otpis potraživanja može kao rashod u poreskom bilansu da koristi i onaj preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na oporezivu dobit, osim ako Zakonom o porezu na dohodak građana (“Sl. glasnik RS”, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019 i 5/2020 – usklađeni din. Izn., 153/2020, 156/2020 – usklađeni din. izn. i 6/2021 – usklađeni din. izn.) nije propisano drugačije.

Poreski obveznik može izvršiti otpis vrednosti potraživanja i prikazati ga kao rashod u poreskom bilansu pod sledećim uslovima propisanim u članu 16. stav 1. ZPDPL:

1. da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja prethodno bila uključena u prihode obveznika;
2. da su ta potraživanja u knjigama poreskog obveznika otpisana kao nenaplativa; i
3. da poreski obveznik pruži dokaze da su potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak radi naplate potraživanja, ili da su potraživanja prema dužniku prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom.

Postoje tri izuzetka kod kojih poverilac ne mora da sprovodi pravne radnje naplate potraživanja iz člana 16. stav 1. tačka 3) ZPDPL:

1. ako su pojedinačna potraživanja obuhvaćena finansijskim restrukturiranjem, sprovedenim na način propisan zakonom koji uređuje sporazumno finansijsko restrukturiranje privrednih društava,
2. ako su pojedinačna potraživanja obuhvaćena unapred pripremljenim planom reorganizacije, koji je potvrđen pravosnažnim rešenjem donetim u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, i
3. ako su troškovi utuženja pojedinačnog dužnika veći od ukupnog iznosa potraživanja od tog dužnika.

Tada se ispravljena ili otpisana potraživanja računaju kao oporezivi prihod. Kako je propisano stavom 10. člana 16. ZPDPL, sva otpisana, ispravljena i druga potraživanja iz člana 16. ZPDPL koja su priznata kao rashod, a koja se kasnije naplate ili za koja poverilac povuče tužbu, predlog za izvršenje, odnosno prijavu potraživanja, u momentu naplate ili povlačenja, ulaze u prihode poreskog obveznika.

Može. Poreski obveznik koji ima problematično potraživanje može prodati svoje potraživanje drugom licu. Ako je poreski obveznik ostvario gubitak od prodaje potraživanja, takav gubitak će mu se priznati kao rashod u poreskom bilansu.

Da. Ako je poreski obveznik vršio ispravku vrednosti prodatog potraživanja, tako priznat rashod će mu ostati priznat bez obaveze ispunjenja uslova iz člana 16. stav 1. tačka 3), tj. uslova koji se odnosi na preduzete pravne radnje naplate potraživanja).

Nenaplaćeno, odnosno problematično potraživanje se može koristiti kao osnov za izmenu PDV osnovice, odnosno njime se može umanjiti PDV osnovica za promet dobara i usluga po osnovu kojeg je PDV obaveza nastala, pod uslovima propisanim članom 21. ZPDV-a.

potraživanje u celosti? Npr. PDV obveznik je zaključio vansudsko poravnanje sa dužnikom prema kojem je deo duga otpisao dužniku.

U svim ostalim slučajevima (npr. usled zastarelosti potraživanja, obustavljanja postupka prinudne naplate, zaključenja vansudskog poravnanja sa dužnikom, itd.), obveznik PDV nema pravo da izvrši smanjenje osnovice za obračunavanje PDV za iznos naknade koji nije naplaćen.  PDV obveznik je dužan da plati PDV i na onaj promet dobara koji nije uspeo da naplati, iako je sproveo određene pravne radnje kako bi potraživanje naplatio, ako one ne spadaju u jednu od dve navedene situacije propisane ZPDV.